ⓘ Matica hrvatska

Deklaracija o hrvatskom jeziku

Deklaracija o hrvatskom jeziku može značiti Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku od 28. siječnja 1971. Podgorska Deklaracija o hrvatskom jeziku iz 2010. Stajalište HAZU o posebnosti hrvatskoga jezika iz 1996. Promemorija o hrvatskom jeziku Matice hrvatske iz 1995. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. Deklaracija o hrvatskom jeziku i školstvu u BiH iz 2003.

Zavojnica

Zavojnica može značiti: zavojnica, u elektrotehnici, je električna zavojnica ili solenoid zavojnica, u matematici, je isto što i spirala. Točnije rečeno, to su prostorne krivulje, a mogu biti konusna i cilindrična zavojnica. Cilindrična zavojnica ima čestu primjenu u tehnici. zavojnica, u biologiji, je solenoid, vrsta staničnog vlakna koje nastaje u procesu pakiranja molekule DNK.

Vlastimir Kusik

Vlastimir Kusik, bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i dugogodišnji kustos Galerije likovnih umjetnosti Osijek.

O hrvatskim starim pjesnicima

Knjiga je objavljena 1968. godine u nakladi Matice hrvatske. Donosi niz studija o djelima i životu hrvatskih književnika iz razdoblja starije hrvatske književnosti. Neke od studija prethodno su objavljene u časopisima. Bogišić je za knjigu dobio Nagradu Ivan Goran Kovačić.

Nora Verde

Antonela Marušić književnica je koja literarne radove objavljuje pod pseudonimom Nora Verde. Osim samostalno njena proza i poezija objavljivana je i u brojnim zbornicima i antologijama. Djeluje i kao novinarka, urednica i kritičarka, te aktivistkinja. Jedna je od pokretačica feminističkog portala Vox Feminae, te je bila i glavna urednica istog.

                                     

ⓘ Matica hrvatska

Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova. U njenim pravilima glasi da je "neovisna, neprofitna i nevladina udruga utemeljena za promicanje hrvatske kulture, a tijekom vremena, zbog svog je rada i neprekidnosti, postala nacionalna ustanova". Latinski naziv za ovu ustanovu je Matrix Croatica. Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Sva Matičina izdanja mogu se kupiti u Knjižari Matice hrvatske. Uz dvadesetak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis Kolo.

Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska prireduje brojna kulturna i znanstvena dogadanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. U Središnjici Matice hrvatske održi se više od stotinu manifestacija godišnje, a podjednako su aktivni i Matičini ogranci.

Pri Središnjici djeluje i Galerija Matice hrvatske u kojoj izlažu ponajprije mladi likovni umjetnici. U ciklusu Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj nastupaju daroviti i na natjecanjima nagradivani polaznici glazbenih škola te glazbenih smjerova na sveučilištima u Hrvatskoj. Salon Matice hrvatske prireduje predavanja iz raznih područja znanosti, umjetnosti i kulture općenito, pri čemu predavači gotovo isključivo pripadaju mladoj ili srednjoj generaciji. Razni odjeli Matice hrvatske održavaju predavanja, tribine i skupove iz područja svoga djelovanja. Matica hrvatska ogranizator je i Komunikološke škole i Filozofske škole, koje omogućuju perspektivnim studentima aktivno sudjelovanje i usavršavanje u struci.

Stotinjak ogranaka Matice hrvatske objavljuje dvadesetak književnih časopisa, medu kojima su "Dubrovnik", "Književna revija", "Dometi", "Zadarska smotra", "Riječi". Ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.

Članom Matice hrvatske može postati svaki punoljetni državljanin Republike Hrvatske ili Hrvat s drugim državljanstvom koji prihvaća program Matice hrvatske.

                                     

1. Povijest

Osnovana je 10. veljače 1842. godine pod imenom Matica ilirska na prijedlog grofa Janka Draškovića, istaknuta političara i najstarijega člana hrvatskoga narodnog preporoda. Upravo će grof Janko Drašković biti prvi predsjednik Matice ilirske nastale iz Ilirske čitaonice osnovane 4. kolovoza 1838., i to sve do 1850. kada Čitaonica prestaje djelovati, a Matica se počinje osamostaljivati.

Od osnutka do 1846., prvi tajnik Matice ilirske je Vjekoslav Babukić, a do 1853. izlazi devet knjiga časopisa Kolo. U nakladi Matice ilirske izlaze: knjiga IV. 1847. – VIII. 1851. Urednici su bili Dragutin Rakovac, Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinović, Andrija Torkvat Brlić i Mirko Bogović. Godine 1844. tiskana je u Matici ilirskoj prva knjiga Osman Ivana Gundulića, s dopjevima Ivana Mažuranića i rječnikom Ivana i Antuna Mažuranića. Od 1846. do 1851. tajnici Matice ilirske su Stanko Vraz, Jakov Užarević i Andrija Torkvat Brlić. Od tada do 1886. s prekidima, Matica ilirska djeluje u zgradi Narodnog doma.

Od 1851. do 1858. predsjednik je bio Ambroz Vranyczany, a tajnici od 1851. do 1878. su: Ivan Perkovac, Josip Praus, Ante Starčević, kao dobrovoljnji tajnik, Adolfo Veber Tkalčević, Janko Jurković, Vatroslav Jagić, Tadija Smičiklas i Luka Mrazović.

Časopis Neven, čiji su urednici Mirko Bogović, Ivan Perkovac, Vojko Sabljić i Josip Praus, izlazi od 1852 do 1857. Za vrijeme predsjednika Ivana Mažuranića, od 1858. do 1872., izlazi časopis Književnik 1864. – 1866., urednika Franje Račkog, Vatroslava Jagića i Josipa Torbara, a 1868., Matica ilirska suraduje s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Od 1869. do 1903. izlazi časopis Vienac. Urednici su: Duro Deželić, Ivan Perkovac, Ivan Dežman, Franjo Marković, August Šenoa, Vjekoslav Klaić, Josip Pasarić, Bartol Inhof, Jovan Hranilović, Duro Arnold, Stjepan Bosanac, Milan Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski i Milivoj Dežman. Za dvogodišnjeg predsjednikovanja Matije Mesića, 1873. Matica prekida suranju sa JAZU i opet postaje samostalna, 29. studenoga 1874., naziv je promijenjen u Matica hrvatska. Pretpostavlja se da je to bilo kao odgovor na naziv Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i zbog neprikladnih odnosa izmedu Akademije i Matice.

Od 1874. do 1889. predsjednik je Ivan Kukuljević Sakcinski, a dvije godine poslije, Matica hrvatska je izdala blizu 250 knjiga. 1886. sagradena je današnja zgrada Matice hrvatske na Zrinjevcu, a od 1878. do 1901. tajnik-blagajnik je Ivan Kostrenčić. Za predsjednikovanja Tadije Smičiklasa, od 1889. 17. ožujka. 1900., Matica hrvatska i Društvo hrvatskih umjetnika osnivaju Društvo hrvatskih književnika. Tijekom 1901. predsjednik Matice hrvatske je Ivan Trnski, a tajnik Antun Radić sve do 1909.

Duro Arnold je predsjednik od 1902. god 1908. Hrvatsko kolo izlazi s prekidima od 1905. do 1961., kao godišnji zbornik 1948. – 1952. kao časopis. Ureduju 1905. – 1911. odbor; 1912. Branko Vodnik; 1927. – 1944. Branimir Livadić, Franjo Jelašić, Milovan Gavazzi, Josip Pasarić, Blaž Jurišić; 1945. – 1961. Joža Horvat, Jakša Ravlić, Grigor Vitez, Marijan Matković, Slavko Kolar, Gustav Krklec, Vjekoslav Kaleb i Nikola Pavić. Od 1906. do 1909., izlazi Glas Matice hrvatske, urednici su bili Ante Radić i Albert Bazala. Časopis izlazi još i 1940., kada je urednik Mile Starčević.

Od 1917. do 1927. ne dogada se ništa značajno osim izmjene predsjednika i tajnika.

Od 1928. do 1945. predsjednik je Filip Lukas. Izlazi časopis Hrvatska revija, urednici su: Branimir Livadić, Stjepan Ivšić, Blaž Jurišić, Mile Starčević, Marko Čović i Olinko Delorko. Od 1931. do 1940. Matica hrvatska preuzima ili potpomaže izdavanje časopisâ za srednjoškolske profesore i učenike Nastavni vjesnik i Omladina, izlazi do 1939. Od 1936. do 1943., osnivaju se Matičini pododbori u Zagrebu, Čakovcu, Osijeku, Sisku, Karlovcu, Samoboru, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru, Dubrovniku, Sarajevu i drugdje. U njihovoj nakladi objavljeno je dvadesetak knjiga, izlazili su časopisi Hrvatska misao Sarajevo, 1943. – 1944. i Hrvatski sjever Osijek, 1944.

Od 1940. do 1945. tajnik je Mirko Jurkić. 11. siječnja 1941., odlukom banske vlasti razrješuju se Upravni i Nadzorni odbor Matice hrvatske, te se uvodi komesarijat u Maticu hrvatsku na čelu s Antom Martinovićem. Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske, komesarijat je ukinut 17. travnja. Od 1945. do 1949., predsjednik je Mihovil Nikolić, a tajnici: Ivan Dončević, Petar Šegedin i Petar Lasta. Od 1950. do 1954., predsjednik je Gustav Krklec, a tajnici: Petar Lasta, Vjekoslav Kaleb i Nikola Pavić.

Od 1953. ponovo se osnivaju Matičini pododbori, koji se od 1970. nazivaju se ograncima: Split 1953., Dubrovnik, Rijeka, Zadar 1954., Vinkovci 1959., Osijek, Slavonska Požega 1961., Pula, Šibenik 1962., Pakrac, Sisak, Čakovec, Županja 1964., Karlovac, Umag, Poreč, Slavonski Brod, Križevci 1965., Varaždin, Koprivnica, Gospić 1966., Pazin, Rovinj 1969., Korčula, Jastrebarsko, Metković, Dakovo, Imotski, Orahovica 1970., Donji Miholjac, Bjelovar, Našice, Drniš, Otok, Ilok, Omiš, Virovitica, Nova Gradiška, Zaprešić, Blato, Petrinja, Samobor, Valpovo, Makarska, Novska, Kutina, Ozalj, Krapina, Podravska Slatina, Trogir, Ploče, Kaštel-Sućurac, Sinj, Nin i Ogulin 1971. Ukupno je osnovano 55 pododbora ogranaka.

Godine 1954., potpisan je Novosadski dogovor o jeziku. Tiskanjem časopisa Mogućnosti, splitski pododbor Matice hrvatske pokreće ili preuzima izdavanje važnijih serijskih publikacija u nakladi Matičinih pododbora ogranaka, što s prekidima izlaze i danas: Dubrovnik Dubrovnik, od 1955., Zadarska revija, Riječka revija Rijeka, od 1958., Revija, Godišnjak PO MH Vinkovci, Svjetlo Karlovac, od 1965., Dometi Rijeka, 1968., Riječi Sisak, 1969.

Od 1954. do 1968., predsjednik je Jakša Ravlić, a tajnici Nikola Pavić i Joža Horvat. Godine 1960., osnovan je Nakladni zavod MH.

Godine 1962., organizirana je velika proslava 120. obljetnice Matice hrvatske. U suradnji s izdavačkom kućom Zora, pokrenuta je biblioteka Pet stoljeća hrvatske književnosti, kojoj je od 1980. izdavač Nakladni zavod Matice hrvatske. Objavljeno je 180 knjiga. Urednički odbor: Rafo Bogišić, Pero Budak, Branimir Donat, Ivan Dončević, Ivo Frangeš, Marin Franičević, Branko Hećimović, Joža Horvat, Dubravko Jelčić, Jure Kaštelan, Gustav Krklec, Marijan Matković, Slavko Mihalić, Nedjeljko Mihanović, Jakša Ravlić, Miroslav Šicel, Krsto Špoljar, Dragutin Tadijanović, Šime Vučetić; tajnici Krsto Špoljar, Jelena Hekman i Slavko Mihalić.

Od 1963. do danas, s prekidima, izlazi časopis Kolo. Urednici od 1963. do 1972. Vlatko Pavletić, Igor Zidić, Saša Vereš, Mladen Čaldarović, Milivoj Slaviček, Miroslav Vaupotić; od 1991. do danas: Igor Zidić i Vlaho Bogišić. Pokrenuta je i Biblioteka Kolo 1969. – 1972., urednika Igora Zidića. Godine 1966., Matica hrvatska pokreće časopis za pitanja likovne kulture i umjetnosti Život umjetnosti. U nakladi Matice hrvatske izlazi do 1972., urednici: Božidar Gagro i Žarko Domljan. Matica hrvatska organizirala veliki simpozij o 130. godišnjici hrvatskog narodnog preporoda.

Godine 1967., u Matici hrvatskoj je sastavljena, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Od 1968. do 1970., predsjednik je Hrvoje Iveković, a tajnik Jozo Ivičević, do 1971. Od 1968. do 1971., izlazi časopis Kritika. Izašlo je 9 brojeva, nakladnici: Nakladni zavod Matice hrvatske br. 1 – 9, Društvo književnika Hrvatske br. 10 – 19. Glavni urednik je Vlatko Pavletić. Objavljeno i osam knjiga, posebnih izdanja ovog časopisa.

Od 1969. do 1971., osnovano je 18 povjereništava Matice hrvatske. Glavna urednica izdanja je Jelena Hekman.

Godine 1995., pokrenuta je biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti; urednički odbor: Vlatko Pavletić glavni urednik, Dubravko Jelčić, Josip Vončina izvršni urednici, Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Vlaho Bogišić, Maja Bošković-Stulli, Josip Bratulić, Branimir Donat, Dunja Fališevac, Aleksandar Flaker, Ivo Frangeš, Nedjeljko Mihanović, Krešimir Nemec, Slobodan Prosperov Novak, Darko Novaković, Pavao Pavličić, Boris Senker, Ante Stamać, Miroslav Šicel, Dragutin Tadijanović i Mirko Tomasović. Dosad je objavljeno 56 knjiga.

Od 1996. do 2002., predsjednik je Josip Bratulić. Godine 1997., dr. Jure Petričević, agronom i nakladnik, jedan od najpoznatijih hrvatskih emigranta, ostavio Matici hrvatskoj zakladu imetak vrijedan 1.45 milijuna DM od koje je, na prijedlog Vlahe Bogišića, izgradena nova Dvorana Matice hrvatske.

Od 1999. do 2002., glavni je tajnik Stjepan Damjanović. Od 2002. do 2006., predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, glavni tajnik Zorislav Lukić. Godine 2002., otvorena je nova Dvorana Matice hrvatske. 2004., prvi put u povijesti Matice, njezina Glavna skupština održana je izvan Zagreba, u Splitu. Godine 2006., održana je Glavna skupština Matice hrvatske u Varaždinu. Za predsjednika je izabran Igor Zidić, za potpredsjednike Vlaho Bogišić, Tonko Maroević i Stjepan Sučić. Za glavnoga tajnika izabran je Zorislav Lukić, za gospodarskoga tajnika Damir Zorić i za književnoga tajnika akademik Ante Stamać.

                                     

2. Djelatnost

Prvo Matičino izdanje bio je Gundulićev Osman iz 1844. godine. To je onda bio kulturni i politički pothvat. Tim se pothvatom izdavači nastojali "spojiti hrvatski sjever i jug, integrirati snage i pokazati ono što je najbolje" Igor Zidić.

Danas je jedan od najvažnijih i najvećih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. U Središnjici i ograncima objavljuje više od stotinu knjiga svake godine, koje redovito odnose najvažnije hrvatske književne nagrade. Uz dvadesetak redovnih biblioteka, značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju te književni i znanstveni časopis Kolo.

Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska prireduje brojna kulturna i znanstvena dogadanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. Pri Središnjici djeluje i Galerija Matice hrvatske u kojoj izlažu ponajprije mladi likovni umjetnici. Matica hrvatska ogranizator je i Komunikološke škole i Filozofske škole, koje omogućuju perspektivnim studentima aktivno sudjelovanje i usavršavanje u struci.

                                     

3. Ogranci

Matica hrvatska ima mnoštvo ogranaka diljem Hrvatske i BiH te u inozemstvu.

U Bačkoj se pokušalo organizirati ogranak krajem 1960-ih, no energična reakcija ondašnjih vlasti to je zaustavila. Kao neko "utješno" rješenje vlasti su dopustile osnivanje kulturnog društva Bunjevačkog kola "Eto vam Bunjevačko kolo, nemojte ovdje praviti nikakvu Maticu". Vlasti su i u Bunjevačkom kolu držale konce, tako da su se znatno pobrinule da oni koji su bili u svezi s Maticom hrvatskom ni slučajno ne bi došli u položaj da bi mogli odlučivati o programu rada ili sadržaju manifestacija. Takvo je stanje potrajalo do uvodenja višestranačja. Tek je 1996. obnovljen rad Matice hrvatske u Subotici.

Stotinjak postojećih ogranaka Matice hrvatske objavljuje dvadesetak književnih časopisa, medu kojima su Dubrovnik, Književna revija, Dometi, Zadarska smotra, Riječi, Klasje naših ravni. Ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.



                                     

4. Predsjednici

  • Mihovil Nikolić 1945. – 1950.
  • Krsto Pavletić 1917. – 1919.
  • Ambroz Vranyczany 1851. – 1857.
  • Janko Drašković 1842. – 1850.
  • Jakša Ravlić 1954. – 1968.
  • Albert Bazala 1927. – 1928.
  • Gustav Krklec 1950. – 1954.
  • Filip Lukas 1928. – 1945.
  • Ivan Mažuranić 1858. – 1872.
  • Oton Kučera 1909. – 1917.
  • Tadija Smičiklas 1889. – 1901.
  • Duro Arnold 1902. – 1909.
  • Ivan Trnski 1901. – 1902.
  • Fran Tućan 1919. – 1920.
  • Ljudevit Jonke 1970. – 1971.
  • Dragutin Domjanić 1920. – 1927.
  • Hrvoje Iveković 1968. – 1970.
  • Matija Mesić 1872. – 1874.
  • Ivan Kukuljević Sakcinski 1874. – 1889.

Dne 1. srpnja 1971. Društvo hrvatskih književnika odreklo se je Novosadskog dogovora., poduprijevši Maticu hrvatsku koja je to bila napravila nešto prije. Godine 1972. uslijed progona proljećara i gušenja hrvatskog proljeća, Matica hrvatska je raspuštena, a djelatnost joj je zabranjena. Brojni su njeni poznatiji djelatnici i suradnici zatvoreni, proganjani ili izgnani: Šime Dodan, Miljenko Foretić, Vlado Gotovac, Jozo Ivičević, Zvonimir Komarica, Vlatko Pavletić, Hrvoje Šošić, Franjo Tudman, Marko Veselica i ini. Samo izvješće o radu Matice, kojom su ona i njeni suradnici stigmatizirana, zauzimao je preko 500 stranica. 1989., nakon demokratskih promjena, obnovljen je rad Matici.

  • Vlado Gotovac 1990. – 1996.
  • Petar Šegedin 1990.
  • Stjepan Damjanović 2014. – 2018.
  • Igor Zidić 2002. – 2014.
  • Stipe Botica 2018. – danas
  • Josip Bratulić 1996. – 2002.
                                     

5. Časopisi

nepotpun popis

  • Dometi, MH Rijeka
  • Hrvatska revija
  • Klasje naših ravni
  • Vijenac
  • Motrišta, MH Mostar
  • Suvremena pitanja – časopis za prosvjetu i kulturu, MH Mostar
  • Hrvatska misao
  • Kolo
                                     

6. Nagrade i odličja

Od 1999. Matica hrvatska dodjeljuje godišnje nagrade za knjige:

  • Nagrada Matice hrvatske za promicanje hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu "Jonke"
  • Nagrada Matice hrvatske za izniman doprinos u prevodenju svjetske kulturne i znanstvene literature na hrvatski jezik "Mihovil Kombol"
  • Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš"
  • Nagrada Matice hrvatske za književnost i umjetnost "August Šenoa"
  • Nagrada Matice hrvatske za najbolje djelo objavljeno u ograncima "Sakcinski"
  • Odličje Matice hrvatske za zasluge stečene u višegodišnjem zastupanju, organizaciji, učvršćivanju, izgradnji, promicanju i širenju Matice hrvatske i njezinih ciljeva "Janko Drašković"
  • Nagrada Matice hrvatske za znanost "Oton Kučera"


                                     

7. Vanjske poveznice

  • Matica hrvatska
  • Pravila
  • Povijest ogranka u Bačkoj
  • Slobodna Dalmacija Ravnopravnost zvana šovinizam o progonu Matice hrvatske od strane jugoslavenskih vlasti
Free and no ads
no need to download or install

Pino - logical board game which is based on tactics and strategy. In general this is a remix of chess, checkers and corners. The game develops imagination, concentration, teaches how to solve tasks, plan their own actions and of course to think logically. It does not matter how much pieces you have, the main thing is how they are placement!

online intellectual game →